Najraširenija djelatnost koju obavljaju mali poduzetnici je djelatnost u području poljoprivrede. Na svojim poljoprivrednim gospodarstvima fizičke i pravne osobe obavljaju proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, a uz to mogu se baviti i ugostiteljstvom.
Postoje temeljne odrednice poslovanja u poljoprivrednoj djelatnosti, organizacijski oblici i obilježja poljoprivrednog gospodarstva, pri čemu je potrebno poštivati pravila u skladu s povezanim zakonskim i podzakonskim aktima. Mjere državne potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju usklađene su s pravilima Europske unije, a nadležno Ministarstvo priprema Programe državnih potpora temeljem tih pravila. Programi državnih potpora sadrže mjere, ciljeve i određuju uvjete i korisnike te time potiču održivi razvoj poljoprivrede.
Poljoprivredna djelatnost objedinjuje bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti. Po Odluci o nacionalnoj klasifikaciji (NKD 2025.), djelatnosti poljoprivrede nalaze se u odjeljku 01, u skupinama:
- 01.1 Uzgoj jednogodišnjih usjeva
- 01.2 Uzgoj višegodišnjih usjeva
- 01.3 Uzgoj sadnog materijala i ukrasnog bilja
- 01.4 Uzgoj životinja
- 01.5 Mješovita poljoprivreda
- 01.6 Pomoćne djelatnosti u poljoprivredi i djelatnosti koje se obavljaju nakon žetve i usjeva
Svaka od tih skupina ima svoj razred i podrazred.
Poljoprivrednik je fizička ili pravna osoba ili skupina fizičkih ili pravnih osoba koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost na području Republike Hrvatske, obuhvaća organizacijske oblike: obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG), samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo, obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, trgovačko društvo ili zadrugu registriranu za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te drugu pravnu osobu.
Poljoprivrednik može obavljati: Primarnu poljoprivrednu proizvodnju i Preradu poljoprivrednih proizvoda.
Primarna poljoprivredna proizvodnja je proizvodnja bilinogojstva ili stočarstva bez dodatnih radnji kojima bi se promijenila priroda tih proizvoda.
Prerada poljoprivrednih proizvoda je svako djelovanje na poljoprivrednom proizvodu čiji je rezultat proizvod koji je i sam poljoprivredni proizvod, osim djelatnosti na poljoprivrednim dobrima koje su prijeko potrebne za pripremu životinjskih ili biljnih proizvoda za prvu prodaju.
Upisnik poljoprivrednika središnja je baza poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj. Upisnik je uveden 2002. godine u svrhu uspostave reda na tržištu poljoprivrednih proizvoda.
Zahtjev za prijavu ili promjene podnosi se regionalnim uredima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Poveznica: https://www.apprrr.hr/
Upis u Upisnik poljoprivrednika obvezan je za:
- Poljoprivrednika koji podnosi zahtjev za izravne potpore u sklopu mjera poljoprivredne politike
- Poljoprivrednika koji podnosi zahtjev za mjere tržišne potpore i mjere ruralnog razvoja ako je to propisano podzakonskim aktima kojima se propisuje provedba mjere u sklopu mjera poljoprivredne politike
- Poljoprivrednika koji stavlja na tržište vlastite poljoprivredne proizvode proizvedene na poljoprivrednom gospodarstvu
Uvjet upisa u Upisnik poljoprivrednika je posjedovanje vlastitih ili unajmljenih poljoprivrednih resursa (poljoprivrednog zemljišta i/ili stoke) i obavljanje poljoprivredne djelatnosti.
Podaci iz Upisnika poljoprivrednika obrađuju se i javno objavljuju u svrhu kontrole mjera poljoprivredne politike, praćenje stanja poljoprivrede i planiranja poljoprivredne politike, izrade lokalnih i regionalnih strategija, planiranja i provedbe projekata od javnog interesa, kao i u turističko-promotivne svrhe.
Ciljevi poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj odnose se na ostvarivanje održivog razvoja poljoprivrede kao i njezine gospodarske, ekološke i društvene uloge.
Ciljevi se očituju se u podizanju razine konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, poboljšanju tržišnih mehanizama za prodaju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, održivo upravljanje prirodnim resursima, okolišno prihvatljiva poljoprivreda, uravnoteženi prostorni razvoj ruralnih područja uz unapređenje života u lokalnoj zajednici, uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta i osiguranje stabilnog dohotka poljoprivrednika kao i pogodnosti u financiranju mladih poljoprivrednika.
Mjere državne potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju financiraju se iz fondova Europske unije, državnog proračuna Republike Hrvatske, proračuna lokalne (regionalne) samouprave ili donacija i drugih izvora u skladu s važećim zakonskim propisima.
Tekst pripremila: Branka Beljak, mag. oec.
Imate li pitanja vezano uz ovu temu?
Javite nam se – prvi razgovor je besplatan!
Pomažemo poduzetnicima pronaći najbolja rješenja za rast i sigurnost poslovanja!